V.M. (46) je u ponedjeljak oko 11.40 sati u banci u Kutjevačkoj ulici u zagrebačkom naselju Dubrava podigla 50.000 kuna. Nakon što je izašla iz banke nepoznati počinitelj joj je prišao s leđa i ukrao joj je torbicu s novcem te pobjegao
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Uploading.com
utorak, 29. ožujka 2011.
ponedjeljak, 28. ožujka 2011.
Dva puta u istom danu na isti način opljačkali istu kladionicu
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
srijeda, 23. ožujka 2011.
Pljačkaši banke ušli u slijepu ulicu i pucali na policajce
Izvor: 24SATA www.24sata.h
ponedjeljak, 21. ožujka 2011.
Imotski: Razbojnici su razbili stakla i opljačkali OTP banku
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
četvrtak, 17. ožujka 2011.
Rijeka: Naoružani razbojnik iz Kreditnog ureda ukrao novac
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
srijeda, 16. ožujka 2011.
Maskirani lopov je opljačkao poslovnicu Hrvatske Lutrije
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
utorak, 15. ožujka 2011.
Jedan dio sigurnosnog problema i nesvjesno poticanje kriminala.
Pod pojmom „osiguranje i sigurnost“ podrazumijevamo „sve aspekte zaštitarskih usluga koje su zaštitarske tvrtke dužne pružiti ugovarateljima usluga sukladno zakonskim aktima i podaktima“. Zato bi bilo prirodno iza tog pojma staviti točku znajući da su ponuđene usluge doista na visokoj razini kvalitete. Nažalost, u praksi se često može susresti nadopuna koja glasi: „Ako ugovaratelji žele, mogu izabrati dio ili kombinacije određenih usluga iz ponude izvršitelja“.
U nemilosrdnoj tržišnoj utakmici nijedan pružatelj usluge neće dovesti u pitanje želje ugovaratelja usluge bez obzira koliko bi one bile različite od stvarnih potreba i procjena za doista učinkovitim osiguranjem ugovorenih objekata. Tu se susrećemo s pitanjem odgovornosti koja bi trebala biti podijeljena između pružatelja i ugovaratelja usluge. Zašto?
Svaka zaštitarska tvrtka koja započinje suradnju s ugovarateljem usluga dužna je dostaviti cjelovit „Plan osiguranja“. No, nerijetko smo svjedoci da osobe koje izrađuju te planove osiguranja ne poznaju gradivo koje trebaju primjenjivati ili ga, što je još gore, miješaju s ovlastima zaštitara i određenim člancima iz Zakona o privatnoj zaštiti, dodajući kojekakve članke iz kućnog reda, internih propisa i slično, nebitne za plan jer su općeniti i odnose se na zaštitare zaposlene kod određenog ugovaratelja.
S obzirom da su ugovaratelji usluga često nestručne osobe koje obični nisu sigurne što im uistinu treba, tj. imaju krivu predodžbu stvarnih potreba, pružatelj usluga trebao bi ugovaratelja prvo objasniti i upoznati ga s pojmom „osiguranje i sigurnost“. Ali realnost nam donosi upravo suprotno - pružatelji se dodvoravaju ugovarateljima, preuzimajući na sebe rizik poslovanja i odgovornost za izvršenje usluge, te dovodeći tako u opasnost svoje djelatnike -zaštitare. Najčešće takve poslovne suradnje dovode do neplaćanja usluge, pozivanja na ugovorene usluge koje nisu nužno u skladu s potrebama objekata ili Zakona, a u iznimnim situacijama do beskonačnog povlačenja po sudovima, pozivanja pružatelja usluga na famoznu „odgovornost“, a nažalost, često izazovu i štetu po neposrednog izvršitelja - zaštitara.
Zbog zaštite pružatelja usluga i samog ugovaratelja poslova, ovdje nećemo navoditi imena, iako će se velika većina zasigurno prepoznati u sljedećim primjerima.
Sramota broj 1.
Velik bankarski sustav s pripadajućim poslovnicama. Na razini uprave imaju jedan IT-odjel, nabava tehničke opreme (kamere, alarmi...) vrši se putem javnih natječaja, pri čemu bitnu ulogu igra cijena, dok se kvaliteta gleda kroz prizmu zadovoljavanja zakonskih minimuma. Pri otvaranju poslovnice poziva se izvršitelj tehničkih usluga, koji djeluje po zahtjevima dizajnera prostora i kvazi „šefova osiguranja“, s osnovnim znanjima o sigurnosti, iako oni rijetko komuniciraju s izvršiteljima usluga.
Odgovorne osobe u bankama imaju tek osnovno znanje o sigurnosti, ali postavljaju tehničku opremu po vlastitu nahođenju - bez konzultacija s izvršiteljima. Kamere su obično stavljene iznad djelatnica zbog kontrole brojanja i isplate novca, a ne zbog mogućih pljačkaša
Obično se sve svodi na odgovornu osobu poslovnice koja također ima tek osnovno znanje o sigurnosti. Ona postavlja tehničku opremu po vlastitu nahođenju - bez konzultacija s izvršiteljima tjelesne zaštite. Kamere su obično postavljene iznad djelatnica zbog kontrole brojanja i isplate novca, a ne zbog mogućih pljačkaša i razbojnika, ili su postavljene tako da većinu vremena u njih „udara“ odsjaj staklenih ploha ili izravna sunčeva svjetlost.
U poslovnicu kao „psihološki faktor“ uzimaju tek jednog zaštitara. Obično ga smještaju na sam ulaz, uz staklene plohe za koje je kod više ustanova utvrđeno da nisu neprobojne ili da imaju vrlo nizak stupanj neprobojnosti.
Posljedice? Izvršitelj preuzima odgovornost bez mogućnosti uvida u videonadzor poslovnice, ne može utjecati na kvalitetu tehničke opreme, nije u mogućnosti pokriti sve neuralgične točke poslovnice. U slučaju prepada počinitelja je nemoguće identificirati putem takve tehničke opreme. A nažalost, često je jedina osoba koja bi mogla identificirati napadača jer je za to obučena - zaštitar, koji bude ubijen.
I nitko ne postavlja pitanje odgovornosti jer je klijent minimalnim mjerama zadovoljio sve zakonske akte i podakte, pa svu štetu nanesenu kredibilitetu ili materijalno - snose pružatelji usluga.
Veliki bankarski sustavi dosjetili su se ugraditi novi sustav zaštite „dvostrukih“ vratiju sa skenerom. Međutim, uočeno je da skeneri većinom ne reagiraju na veće skupine metala, često su im tipke za ulaz potrgane ili neispravne, oboja vrata stoje otvorena, a staklene površine oko vratiju nisu neprobojne jer su takve prilično skupe.
Osobno sam obavljajući privatne poslove u poslovnici, okrenuvši se prema takvim vratima uz koja je i bankomat pa je frekvencija ljudi u tom prostoru velika, zamijetila da su vrata - širom otvorena. Na pitanje djelatnici zašto su vrata otvorena, jesu li možda u kvaru, ona mi je najnormalnijim glasom rekla da „malo luftaju prostor jer je u poslovnici gužva“. Žalosno...
Sramota broj 2.
Trgovački centar, kao ugovaratelj, pod udarom recesije zaključuje da bi bilo dobro smanjiti troškove osiguranja objekta. Po vlastitom nahođenju uklanja „nepotrebne“ pozicije:
- smanjuje radno vrijeme videonadzora s 12 na osam sati dnevno (iako centar radi od 09 -21), jedan je zaštitar zadužen za praćenje više od 20 kamera tijekom osam sati, dok je drugi - ukinut - detektivi kojih je na više od 40 trgovina bilo dvoje, što je ionako premalo, posve su ukinuti
- ulaz i izlaz robe u centralnom skladištu što su pratili zaštitari, također su ukinuti
- na objektu ostaju jedan zaštitar u prostoru trgovačkog centra i jedan u videonadzoru, dok je na ulazu postavljen još jedan – „kao psihološki faktor“
Trgovački centar zbog recesije odlučuje ukloniti „nepotrebne“ pozicije: smanjuje radno vrijeme videonadzora s 12 na osam sati dnevno, iako centar radi 12 sati, od dvojice zaštitara u nadzornom centru miču jednoga, a od dvoje detektiva – oboje
Izvršitelj je, ne želeći izgubiti posao, postupio po nalogu ugovaratelja, što je za posljedicu imalo sljedeće: - povećao se broj krađa; zaštitar u videonadzoru nije uočio nijedan pokušaj krađe; oštećena je imovina trgovačkog centra; ulazi i izlazi roba imali su manjkove.
No, ugovaratelj i dalje očekuje jednaku učinkovitost i preuzimanje odgovornosti za nastanak štete, što stoji i u Ugovoru. Nakon nekog vremena klijent izražava nezadovoljstvo, traži naplatu štete na koju ima pravo, poziva se na odgovorno poslovanje te nakon nekog vremena daje otkaz ugovora izvršitelju usluga, naplaćuje štetu i uzima sljedećeg pružatelja usluga pod istim uvjetima. Žalosno...
Sramota broj 3.
Skladište poluotvorena tipa s pripadajućom infrastrukturom, bez adekvatne vanjske rasvjete. Materija koja se prodaje raspoređena je po vlastitom nahođenju, bez poštivanja sigurnosnih mjera i procjene rizika, a krug samog skladišta iznosi cca 3000 m2.
Ugovaratelj je iz ponude odabrao samo sustav kontrolne ophodnje s elektropalicom i pripadajućim registracijskim pločicama, čija je mana što obično moraju poštovati zadani redoslijed, tj. rutu (na našem su tržištu dostupne jeftinije verzije koje su klijenti voljni platiti, dok se skuplje i naprednije verzije u pravilu odbacuju zbog „neisplativosti“).
Skladište kao ugovaratelj iz ponude je izabrao samo sustav kontrolne ophodnje s elektropalicom i pripadajućim registracijskim pločicama, a tijekom noći je tražio samo jednog zaštitara pa su lopovi, mjereći trajanje njegove ophodnje, uspješno krali materiju preko ograde
Posljedica? Ugovaratelj je tijekom noći inzistirao na samo jednom zaštitaru pa su lopovi, mjereći trajanje njegove ophodnje, uredno prebacivali materiju preko ograde, uvijek u suprotnom smjeru i intervalu od ophodnje. Jasno, opet je izvršitelj snosio nastalu štetu i odgovornost za naknadno ustanovljena otuđenja jer samo skladište nije bilo propisno organizirano, niti je vođena evidencija razmještaja materije po skladištu. Izvršitelju je narušen kredibilitet, od njega je naplaćena i šteta te je izgubio ugovor. Žalosno...
Ovakvih je primjera doista mnogo, jer unutar branše ne postoje institucije koje bi educirale, pripremale i postavljale određene sigurnosne mjere za zaštitu objekta kod samih izvršitelja usluga. Zbog prečesto nekorektne, najčešće i nestručne konkurencije, zanemaruju se realni aspekti sigurnosti, već se podilazi ugovarateljima koji najčešće nisu upoznati sa stvarnim sigurnosnim potrebama. Svi koji se prepoznaju u ovim primjerima pozvat će se na kompromisna rješenja. No, kako često znamo reći: „Kompromis je u sigurnosti - kad obje strane dobiju pola od onoga što ne žele“. A mnogi tek u praksi shvate što to zapravo znači.
Zbog tržišne utakmice i prevelike komercijalizacije same struke, dolazimo do toga da zaštitarska struka ruši samu sebe. Naime, police od odgovornosti zbog takvih događaja rastu, financijski se ne može napredovati i gubi se svaka dobit jer se sve svaljuje na izvršitelja, dok nitko ne postavlja pitanje odgovornosti i ugovaratelja usluge koji svjesno zanemaruje sigurnosne aspekte zbog vlastite štednje na sigurnosti...
Zar bi itko od njih pristao na takve uvjete da se uloge zamijene? Odgovor bi bio kategoričko NE.
Žalosno ... zar ne?
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA zastita.info
U ovom je članku sadržano sve ono što ja, zaštitar, govorim več godinama, kako svojim kolegama, tako i odgovornim osobama korisnika usluge, te svojim nadređenima. Samo je problem da nitko od odgovornih ne želi slušati jednog iskusnog zaštitara sa malo mozga u glavi, koji shvača i vidi svu problematiku, misleči valjda da ja pričam samo toliko da pričam. A pritom ne shvačaju da je največa sigurnosna prijetnja upravo njihova nesposobnost i neznanje, te njihovo zatvaranje očiju pred problemom kojeg treba riješiti.
U nemilosrdnoj tržišnoj utakmici nijedan pružatelj usluge neće dovesti u pitanje želje ugovaratelja usluge bez obzira koliko bi one bile različite od stvarnih potreba i procjena za doista učinkovitim osiguranjem ugovorenih objekata. Tu se susrećemo s pitanjem odgovornosti koja bi trebala biti podijeljena između pružatelja i ugovaratelja usluge. Zašto?
Svaka zaštitarska tvrtka koja započinje suradnju s ugovarateljem usluga dužna je dostaviti cjelovit „Plan osiguranja“. No, nerijetko smo svjedoci da osobe koje izrađuju te planove osiguranja ne poznaju gradivo koje trebaju primjenjivati ili ga, što je još gore, miješaju s ovlastima zaštitara i određenim člancima iz Zakona o privatnoj zaštiti, dodajući kojekakve članke iz kućnog reda, internih propisa i slično, nebitne za plan jer su općeniti i odnose se na zaštitare zaposlene kod određenog ugovaratelja.
S obzirom da su ugovaratelji usluga često nestručne osobe koje obični nisu sigurne što im uistinu treba, tj. imaju krivu predodžbu stvarnih potreba, pružatelj usluga trebao bi ugovaratelja prvo objasniti i upoznati ga s pojmom „osiguranje i sigurnost“. Ali realnost nam donosi upravo suprotno - pružatelji se dodvoravaju ugovarateljima, preuzimajući na sebe rizik poslovanja i odgovornost za izvršenje usluge, te dovodeći tako u opasnost svoje djelatnike -zaštitare. Najčešće takve poslovne suradnje dovode do neplaćanja usluge, pozivanja na ugovorene usluge koje nisu nužno u skladu s potrebama objekata ili Zakona, a u iznimnim situacijama do beskonačnog povlačenja po sudovima, pozivanja pružatelja usluga na famoznu „odgovornost“, a nažalost, često izazovu i štetu po neposrednog izvršitelja - zaštitara.
Zbog zaštite pružatelja usluga i samog ugovaratelja poslova, ovdje nećemo navoditi imena, iako će se velika većina zasigurno prepoznati u sljedećim primjerima.
Sramota broj 1.
Velik bankarski sustav s pripadajućim poslovnicama. Na razini uprave imaju jedan IT-odjel, nabava tehničke opreme (kamere, alarmi...) vrši se putem javnih natječaja, pri čemu bitnu ulogu igra cijena, dok se kvaliteta gleda kroz prizmu zadovoljavanja zakonskih minimuma. Pri otvaranju poslovnice poziva se izvršitelj tehničkih usluga, koji djeluje po zahtjevima dizajnera prostora i kvazi „šefova osiguranja“, s osnovnim znanjima o sigurnosti, iako oni rijetko komuniciraju s izvršiteljima usluga.
Odgovorne osobe u bankama imaju tek osnovno znanje o sigurnosti, ali postavljaju tehničku opremu po vlastitu nahođenju - bez konzultacija s izvršiteljima. Kamere su obično stavljene iznad djelatnica zbog kontrole brojanja i isplate novca, a ne zbog mogućih pljačkaša
Obično se sve svodi na odgovornu osobu poslovnice koja također ima tek osnovno znanje o sigurnosti. Ona postavlja tehničku opremu po vlastitu nahođenju - bez konzultacija s izvršiteljima tjelesne zaštite. Kamere su obično postavljene iznad djelatnica zbog kontrole brojanja i isplate novca, a ne zbog mogućih pljačkaša i razbojnika, ili su postavljene tako da većinu vremena u njih „udara“ odsjaj staklenih ploha ili izravna sunčeva svjetlost.
U poslovnicu kao „psihološki faktor“ uzimaju tek jednog zaštitara. Obično ga smještaju na sam ulaz, uz staklene plohe za koje je kod više ustanova utvrđeno da nisu neprobojne ili da imaju vrlo nizak stupanj neprobojnosti.
Posljedice? Izvršitelj preuzima odgovornost bez mogućnosti uvida u videonadzor poslovnice, ne može utjecati na kvalitetu tehničke opreme, nije u mogućnosti pokriti sve neuralgične točke poslovnice. U slučaju prepada počinitelja je nemoguće identificirati putem takve tehničke opreme. A nažalost, često je jedina osoba koja bi mogla identificirati napadača jer je za to obučena - zaštitar, koji bude ubijen.
I nitko ne postavlja pitanje odgovornosti jer je klijent minimalnim mjerama zadovoljio sve zakonske akte i podakte, pa svu štetu nanesenu kredibilitetu ili materijalno - snose pružatelji usluga.
Veliki bankarski sustavi dosjetili su se ugraditi novi sustav zaštite „dvostrukih“ vratiju sa skenerom. Međutim, uočeno je da skeneri većinom ne reagiraju na veće skupine metala, često su im tipke za ulaz potrgane ili neispravne, oboja vrata stoje otvorena, a staklene površine oko vratiju nisu neprobojne jer su takve prilično skupe.
Osobno sam obavljajući privatne poslove u poslovnici, okrenuvši se prema takvim vratima uz koja je i bankomat pa je frekvencija ljudi u tom prostoru velika, zamijetila da su vrata - širom otvorena. Na pitanje djelatnici zašto su vrata otvorena, jesu li možda u kvaru, ona mi je najnormalnijim glasom rekla da „malo luftaju prostor jer je u poslovnici gužva“. Žalosno...
Sramota broj 2.
Trgovački centar, kao ugovaratelj, pod udarom recesije zaključuje da bi bilo dobro smanjiti troškove osiguranja objekta. Po vlastitom nahođenju uklanja „nepotrebne“ pozicije:
- smanjuje radno vrijeme videonadzora s 12 na osam sati dnevno (iako centar radi od 09 -21), jedan je zaštitar zadužen za praćenje više od 20 kamera tijekom osam sati, dok je drugi - ukinut - detektivi kojih je na više od 40 trgovina bilo dvoje, što je ionako premalo, posve su ukinuti
- ulaz i izlaz robe u centralnom skladištu što su pratili zaštitari, također su ukinuti
- na objektu ostaju jedan zaštitar u prostoru trgovačkog centra i jedan u videonadzoru, dok je na ulazu postavljen još jedan – „kao psihološki faktor“
Trgovački centar zbog recesije odlučuje ukloniti „nepotrebne“ pozicije: smanjuje radno vrijeme videonadzora s 12 na osam sati dnevno, iako centar radi 12 sati, od dvojice zaštitara u nadzornom centru miču jednoga, a od dvoje detektiva – oboje
Izvršitelj je, ne želeći izgubiti posao, postupio po nalogu ugovaratelja, što je za posljedicu imalo sljedeće: - povećao se broj krađa; zaštitar u videonadzoru nije uočio nijedan pokušaj krađe; oštećena je imovina trgovačkog centra; ulazi i izlazi roba imali su manjkove.
No, ugovaratelj i dalje očekuje jednaku učinkovitost i preuzimanje odgovornosti za nastanak štete, što stoji i u Ugovoru. Nakon nekog vremena klijent izražava nezadovoljstvo, traži naplatu štete na koju ima pravo, poziva se na odgovorno poslovanje te nakon nekog vremena daje otkaz ugovora izvršitelju usluga, naplaćuje štetu i uzima sljedećeg pružatelja usluga pod istim uvjetima. Žalosno...
Sramota broj 3.
Skladište poluotvorena tipa s pripadajućom infrastrukturom, bez adekvatne vanjske rasvjete. Materija koja se prodaje raspoređena je po vlastitom nahođenju, bez poštivanja sigurnosnih mjera i procjene rizika, a krug samog skladišta iznosi cca 3000 m2.
Ugovaratelj je iz ponude odabrao samo sustav kontrolne ophodnje s elektropalicom i pripadajućim registracijskim pločicama, čija je mana što obično moraju poštovati zadani redoslijed, tj. rutu (na našem su tržištu dostupne jeftinije verzije koje su klijenti voljni platiti, dok se skuplje i naprednije verzije u pravilu odbacuju zbog „neisplativosti“).
Skladište kao ugovaratelj iz ponude je izabrao samo sustav kontrolne ophodnje s elektropalicom i pripadajućim registracijskim pločicama, a tijekom noći je tražio samo jednog zaštitara pa su lopovi, mjereći trajanje njegove ophodnje, uspješno krali materiju preko ograde
Posljedica? Ugovaratelj je tijekom noći inzistirao na samo jednom zaštitaru pa su lopovi, mjereći trajanje njegove ophodnje, uredno prebacivali materiju preko ograde, uvijek u suprotnom smjeru i intervalu od ophodnje. Jasno, opet je izvršitelj snosio nastalu štetu i odgovornost za naknadno ustanovljena otuđenja jer samo skladište nije bilo propisno organizirano, niti je vođena evidencija razmještaja materije po skladištu. Izvršitelju je narušen kredibilitet, od njega je naplaćena i šteta te je izgubio ugovor. Žalosno...
Ovakvih je primjera doista mnogo, jer unutar branše ne postoje institucije koje bi educirale, pripremale i postavljale određene sigurnosne mjere za zaštitu objekta kod samih izvršitelja usluga. Zbog prečesto nekorektne, najčešće i nestručne konkurencije, zanemaruju se realni aspekti sigurnosti, već se podilazi ugovarateljima koji najčešće nisu upoznati sa stvarnim sigurnosnim potrebama. Svi koji se prepoznaju u ovim primjerima pozvat će se na kompromisna rješenja. No, kako često znamo reći: „Kompromis je u sigurnosti - kad obje strane dobiju pola od onoga što ne žele“. A mnogi tek u praksi shvate što to zapravo znači.
Zbog tržišne utakmice i prevelike komercijalizacije same struke, dolazimo do toga da zaštitarska struka ruši samu sebe. Naime, police od odgovornosti zbog takvih događaja rastu, financijski se ne može napredovati i gubi se svaka dobit jer se sve svaljuje na izvršitelja, dok nitko ne postavlja pitanje odgovornosti i ugovaratelja usluge koji svjesno zanemaruje sigurnosne aspekte zbog vlastite štednje na sigurnosti...
Zar bi itko od njih pristao na takve uvjete da se uloge zamijene? Odgovor bi bio kategoričko NE.
Žalosno ... zar ne?
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA zastita.info
U ovom je članku sadržano sve ono što ja, zaštitar, govorim več godinama, kako svojim kolegama, tako i odgovornim osobama korisnika usluge, te svojim nadređenima. Samo je problem da nitko od odgovornih ne želi slušati jednog iskusnog zaštitara sa malo mozga u glavi, koji shvača i vidi svu problematiku, misleči valjda da ja pričam samo toliko da pričam. A pritom ne shvačaju da je največa sigurnosna prijetnja upravo njihova nesposobnost i neznanje, te njihovo zatvaranje očiju pred problemom kojeg treba riješiti.
Nužna obrana i krajnja nužda-Tjelesna zaštita
Zakonski pojam nužne obrane Nužna obrana je ona koja je neophodna da bi počinitelj od sebe ili drugog odbio istodobni protupravni napad. Osnovni zahtjevi koji se postavljaju u nužnoj obrani, s obzirom na napad, s obzirom na obranu. S obzirom na napad, da bi se radilo o nužnoj obrani, napad mora biti stvaran i protupravan., a što se tiče zahtjeva u odnosu na obranu, neophodno je da napad neposredno predstoji, da je upravo poduzet, ili da je u tijeku čime se zadovoljava istovremenost.
Putativna obrana - U svezi je sa procjenom situacije stvarnog napada, a radi se o zabludi na strani osobe koja misli da je napadnuta i poduzima obrambenu radnju. Braneći se od takvog napada počinitelj zapravo čini krivično djelo.
Nužna pomoć u nužnoj obrani
Proizlazi iz samog zakonskog određenja nužne obrane, jer napad može biti usmjeren prema osobi koja poduzima obranu, kao i prema drugoj osobi, gdje onaj koji poduzima obranu nije nositelj zaštićenog dobra, nije oštećeni. Svaka osoba može odbiti protupravni napad od drugog, jer nije uvjet poseban odnos između napadnutog i osobe koja poduzima obrambene radnje.
Zakonsko određenje krajnje nužde
Krajnja nužda postoji kada je djelo učinjeno radi toga da počinitelj otkloni od sebe ili drugoga istodobno ne skrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tome učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetila.
Osnovni elementi krajnje nužde
stanje opasnosti - stanje u kojem postoji bliska i neposredna opasnost povređivanja zaštićenog dobra (opasnost ovdje za razliku od nužne obrane može poteći i od životinja i prirodnih nepogoda a ne samo od čovjeka), opasnost mora biti istodobna ne skrivljena i stvarna.
otklanjanje opasnosti - ako u pogibeljnoj situaciji postoji bilo koji način da se opasnost može otkloniti potrebno mu je prići. Ukoliko je moguće dozvati pomoć ili pobjeći nema krajnje nužde.
Putativna obrana - U svezi je sa procjenom situacije stvarnog napada, a radi se o zabludi na strani osobe koja misli da je napadnuta i poduzima obrambenu radnju. Braneći se od takvog napada počinitelj zapravo čini krivično djelo.
Nužna pomoć u nužnoj obrani
Proizlazi iz samog zakonskog određenja nužne obrane, jer napad može biti usmjeren prema osobi koja poduzima obranu, kao i prema drugoj osobi, gdje onaj koji poduzima obranu nije nositelj zaštićenog dobra, nije oštećeni. Svaka osoba može odbiti protupravni napad od drugog, jer nije uvjet poseban odnos između napadnutog i osobe koja poduzima obrambene radnje.
Zakonsko određenje krajnje nužde
Krajnja nužda postoji kada je djelo učinjeno radi toga da počinitelj otkloni od sebe ili drugoga istodobno ne skrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tome učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetila.
Osnovni elementi krajnje nužde
stanje opasnosti - stanje u kojem postoji bliska i neposredna opasnost povređivanja zaštićenog dobra (opasnost ovdje za razliku od nužne obrane može poteći i od životinja i prirodnih nepogoda a ne samo od čovjeka), opasnost mora biti istodobna ne skrivljena i stvarna.
otklanjanje opasnosti - ako u pogibeljnoj situaciji postoji bilo koji način da se opasnost može otkloniti potrebno mu je prići. Ukoliko je moguće dozvati pomoć ili pobjeći nema krajnje nužde.
Zaštitar se ubio na radnom mjestu
Zaštitar se ubio na radnom mjestu iz službenog pištolja, danas nešto prije 7 sati.
Dali je počinio samoubojstvo ili je stradao zbog nestručnog rukovanja oružjem, nije poznato.
Dali je počinio samoubojstvo ili je stradao zbog nestručnog rukovanja oružjem, nije poznato.
ponedjeljak, 14. ožujka 2011.
Kaštel Lukšić: Maskirani lopov je opljačkao poslovnicu Fine
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
nedjelja, 13. ožujka 2011.
Split: Uperio pištolj u radnicu Hrvatske lutrije i oteo novac
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
subota, 12. ožujka 2011.
Policija uhitila dvoje osumnjičenih za pljačku pošte u Kašini
Pronađene su i vreće s novcem, automobil i oružje kojim je počinjeno razbojstvo nad četvoricom poštara. Ali o dodatnim pojedinostima u policiji nisu željeli govoriti sve dok ne bude gotova istraga. Nisu čak željeli niti otkriti koliko je novca pronađeno u vrećama.
Informacija o pljački banke u Dubravi pak još uvijek nema, ali policija intenzivno traga za počiniteljima
Izvor: JUTARNJI LIST www.jutarnji.hr
petak, 11. ožujka 2011.
Policija je našla novac koji su lopovi ukrali iz pošte u Kašini
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Policija ima osumnjičenika za ubojstvo zaštitara Volksbanke
Policija je izvijestila kako za ubojstvo zaštitara Volksbanke, Damira Klapšeca, imaju osumnjičenika koji živi na području Zagreba. Ističu kako su dobili više od 150 dojava građana te su sve dojave provjerili. Istraga tog ubojstva im je prioritet, a građane pozivaju da im dojave bilo što što znaju o toj pljački.
Naoružani razbojnik je upao u poslovnicu Volksbanke na Aveniji Dubrava 29. prosinca 2010. godine i zatražio novac. U banci su bile četiri zaposlenice i zaštitar Sokol Marića Damir Klapšec, koji se bacio na razbojnika. Pljačkaš je za vrijeme hrvanja uzviknuo: 'Pusti me, poubijat ću vas, pucat ću.' Potom je ispalio hice iz pištolja i upucao zaštitara. Nakon toga je zgrabio novac i pobjegao. U banku je vrlo brzo došla Hitna pomoć, no zaštitaru nije bilo pomoći.
Zagrebačka policija na svojim internetskim stranicama objavila je fotorobot pljačkaša koji je u ubio zaštitara. Kako navode, ubojica ima između 30 i 40 godina, visok je oko 170 do 175 centimetara. Za vrijeme pljačke na glavi je imao šarenu kapu. Muškarac prema opisu policije ima duboke, upale i tamne oči sa izraženim podočnjacima i špičasti nos. Bio je odjeven u smeđu jaknu, tamne hlače, a na rukama je imao rukavice.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Tri su žene pljačkale banke kako bi mogle vratiti dugove
Policija je uhitila tri razbojnice koje su početkom ožujka iz Splitske banke na Maksimirskoj cesti u Zagrebu odnijele oko 700.000 kuna. Žene su u samo nekoliko minuta razoružale zaštitare i ukrale plijen. Tijekom dana privest će ih sucu Županijskog suda u Zagrebu.
A.B. (48), S.P (50) i V.P. (49) osumnjičene su za pljačku poslovnice Splitske banke u Maksimirskoj ulici. A.B. i V.P. sudjelovale su i u pljački Splitske banke na zagrebačkom Laništu 5. studenog 2010. godine. A.B. došla je do banke te je nazvala V.P., koja je radila u banci, kako bi se uvjerila da je banka pred krajem radnog vremena. Maskirala se 'fantomkom' te kapuljačom pa je ušla u poslovnicu. Prišla je V.P. te je u nju uperila plastični pištolj, a ostalim zaposlenicima je naredila da legnu na pod. Jednoj zaposlenici je naredila da joj da novac. Zaposlenike je nakon pljačke zaključala u banci te je pobjegla s 200.000 kuna. Istog dana je razbojnicu nazvala zaposlenica banke te joj je rekla kako ju je prepoznala. zatražila je od nje 100.000 kuna u zamjenu za šutnju.
U drugoj pljački su A.B. i S.P. upale u banku na Maksimirskoj ulici nakon što su se uvjerile da u njoj nema nikoga osim zaposlenika i zaštitara. Maskirane su prišle zaposlenicima, a A.B. je uperila pištolj u radnicu, a drugoj je naredila da joj da novac. S.B. je zaštitaru naredila da legne na pod te ga je razoružala. Žene su iz sefa uzele 700.000 kuna te su pobjegle. Nekoliko dana kasnije A.B. se ponovno čula s V.P. te joj je u automobilu predala 185.000 kuna u zamjenu za šutnju.
Žene su novac trošile na plaćanje dugova, a policija je tijekom istrage pronašla ukradenih 200.000 kuna.
- Otvara se pitanje propisa o zaštitama novčarskih institucija i poštovanja tih institucija. Kod nas je samo jedna banka počela s ugradnjom vrata koja se naizmjenično otvaraju, a u takvim bankama pljački nema. Katkad se pitamo kako pomoći nekome tko si ni sam ne želi pomoći. Istrage ovakvih razbojništava su skupe i nije nam ugodno trošiti novac poreznih obveznika na istrage - zaključio je Marko Mikulić, načelnik krim policije PU zagrebačke.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Ovo je potvrda tvrdnji koje sam naveo u jučerašnjem postu. Počinitelji razbojstva više nisu okorjeli kriminalci, več i obični ljudi koji nemaju izlaza iz dugova.
A.B. (48), S.P (50) i V.P. (49) osumnjičene su za pljačku poslovnice Splitske banke u Maksimirskoj ulici. A.B. i V.P. sudjelovale su i u pljački Splitske banke na zagrebačkom Laništu 5. studenog 2010. godine. A.B. došla je do banke te je nazvala V.P., koja je radila u banci, kako bi se uvjerila da je banka pred krajem radnog vremena. Maskirala se 'fantomkom' te kapuljačom pa je ušla u poslovnicu. Prišla je V.P. te je u nju uperila plastični pištolj, a ostalim zaposlenicima je naredila da legnu na pod. Jednoj zaposlenici je naredila da joj da novac. Zaposlenike je nakon pljačke zaključala u banci te je pobjegla s 200.000 kuna. Istog dana je razbojnicu nazvala zaposlenica banke te joj je rekla kako ju je prepoznala. zatražila je od nje 100.000 kuna u zamjenu za šutnju.
U drugoj pljački su A.B. i S.P. upale u banku na Maksimirskoj ulici nakon što su se uvjerile da u njoj nema nikoga osim zaposlenika i zaštitara. Maskirane su prišle zaposlenicima, a A.B. je uperila pištolj u radnicu, a drugoj je naredila da joj da novac. S.B. je zaštitaru naredila da legne na pod te ga je razoružala. Žene su iz sefa uzele 700.000 kuna te su pobjegle. Nekoliko dana kasnije A.B. se ponovno čula s V.P. te joj je u automobilu predala 185.000 kuna u zamjenu za šutnju.
Žene su novac trošile na plaćanje dugova, a policija je tijekom istrage pronašla ukradenih 200.000 kuna.
- Otvara se pitanje propisa o zaštitama novčarskih institucija i poštovanja tih institucija. Kod nas je samo jedna banka počela s ugradnjom vrata koja se naizmjenično otvaraju, a u takvim bankama pljački nema. Katkad se pitamo kako pomoći nekome tko si ni sam ne želi pomoći. Istrage ovakvih razbojništava su skupe i nije nam ugodno trošiti novac poreznih obveznika na istrage - zaključio je Marko Mikulić, načelnik krim policije PU zagrebačke.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Ovo je potvrda tvrdnji koje sam naveo u jučerašnjem postu. Počinitelji razbojstva više nisu okorjeli kriminalci, več i obični ljudi koji nemaju izlaza iz dugova.
četvrtak, 10. ožujka 2011.
Val razbojništava u Hrvatskoj.
Posljednjih mjesec dana, možda i više gotovo da nije prošao dan bez razbojstva. Do sada se uvijek povezivalo počinitelje s drogom, danas to više sigurno nije tako.
U ovakvoj ekonomskoj situaciji sve će se više ljudi običnih ljudi, ljudi bez dosjea, bez ijedne mrlje, poštenih ljudi odlučivat na ovakve poteze. Situacija je katastrofalna i ako se ekonomsko stanje ne popravi uskoro u Hrvatskoj neće biti novčarske institucije, trgovine ili kioska koji neće biti meta razbojnika. Ljudi su u situaciji kad jednostavno nemaju novca za nahranit djecu i to će ih gurati u kriminal.
Neželim kritizirat ni iznosit političke stavove, jer ovaj blog nije tome namijenjen, ali Vlada mora shvatit da nezaposlenost, stalni pad standarda, blokirani računi građana, nemogu donijet ništa dobra ni sa sigurnosnog aspekta.
Kad ljudi nemaju izbora i kad su im djeca gladna učinit će sve da ih prehrane, neće se tu više radit o koristoljublju, već samo o preživljavanju.
Sadašnja situacija u zemlji, a i budučnost koja nam je itekako nesigurna, dovest će do još više razbojstava i povečanje stope kriminaliteta, a to će sadašnju situaciju, učiniti još težom.
Nešto se treba učiniti, sada, da situacija ne postane daleko gora. Ako se problemi nastave ignorirati, Hrvatska će vrlo skoro, sa sigurnosnog aspekta, spasti u rang sa Južnoafričkom Republikom.
U ovakvoj ekonomskoj situaciji sve će se više ljudi običnih ljudi, ljudi bez dosjea, bez ijedne mrlje, poštenih ljudi odlučivat na ovakve poteze. Situacija je katastrofalna i ako se ekonomsko stanje ne popravi uskoro u Hrvatskoj neće biti novčarske institucije, trgovine ili kioska koji neće biti meta razbojnika. Ljudi su u situaciji kad jednostavno nemaju novca za nahranit djecu i to će ih gurati u kriminal.
Neželim kritizirat ni iznosit političke stavove, jer ovaj blog nije tome namijenjen, ali Vlada mora shvatit da nezaposlenost, stalni pad standarda, blokirani računi građana, nemogu donijet ništa dobra ni sa sigurnosnog aspekta.
Kad ljudi nemaju izbora i kad su im djeca gladna učinit će sve da ih prehrane, neće se tu više radit o koristoljublju, već samo o preživljavanju.
Sadašnja situacija u zemlji, a i budučnost koja nam je itekako nesigurna, dovest će do još više razbojstava i povečanje stope kriminaliteta, a to će sadašnju situaciju, učiniti još težom.
Nešto se treba učiniti, sada, da situacija ne postane daleko gora. Ako se problemi nastave ignorirati, Hrvatska će vrlo skoro, sa sigurnosnog aspekta, spasti u rang sa Južnoafričkom Republikom.
Stoblinec: Pljačkaši u bijegu s ceste izgurali policajce u kanal
Policijski auto završio je u četvrtak ujutro u jarku kraj ceste nakon pljačke pošte u Kašini između Zagreba i Sesveta. Dva radnika Hrvatske pošte u 6.15 prebacivala su vreće s novcem iz kombija u urede. Prišao im je motocikl. Okrenuli su se i ugledali cijev pištolja. Dva pljačkaša sjedila su na motociklu i tražila da im poštari predaju vreće s novcem. Poslušali su ih pa pozvali policiju u pomoć nakon što su razbojnici pobjegli.
Prva policijska patrola uskoro je napravila blokadu na cesti između Soblinca i Sesveta. No, druga patrola još je bila na putu prema Kašini. Tada je naišao crni Audi. Pljačkaši su u međuvremenu ostavili motocikl i prešli u taj luksuzni automobil.
Jurili su prema policajcu koji je izašao iz službenog voozila i pokušavao ih nagnati da stanu. Na vrijeme se izmaknuo i izbjegao da ga pregaze. Tad je na mjesto došla druga policijska patrola. Oni su htjeli zaustaviti pljačkaše tako što će im prepriječiti put. No nisu uspjeli. Pljačkaši su svojim Audijem udarili u policijski auto i izgurali ga s ceste. Policijska Škoda završila je u jarku.
Policajac se ozlijedio u autu, ali nije u životnoj opasnosti. Pljačkaši su nastavili bježati. Neslužbeno doznajemo da je policija našla motocikl.
Bjegunci Audijem izgurali policajce
Pljačkaši su pobjegli na motociklu, no ubrzo su prešli u crni audi. policajac im je htio prepriječiti put škodom. umjesto da stanu, Razbojnici su stisnuli gas i policijski automobil izgurali s ceste u jarak.
Izvor 24SATA www.24sata.hr
Trojica razbojnika s oružjem opljačkala Zagrebačku banku
Trojica naoružanih razbojnika upala su oko 18 sati u poslovnicu Zagrebačke banke u Koledinečkoj ulici u Zagrebu. Ukrali su nepoznatu svotu novca i pobjegli. Srećom, nitko nije ozlijeđen. Policajci su za vrijeme očevida pronašli pištolj na cesti, koji je vjerojatno ispao pljačkašima u bijegu.
Izgleda da su pljačkaši ponovno iskoristili prosvjede u centru grada, koje osigurava veliki broj policajca. Podsjetimo, u utorak je za vrijeme trajanja prosvjeda nepoznati muškarac opljačkao poslovnicu Raiffeisen banke u Prečkom.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
utorak, 8. ožujka 2011.
Rezultati ankete Security-hr
Posjetitelji bloga na anketno pitanje odgovorili sa 100% glasova.
SOKOL MARIĆ najbolja zaštitarska tvrtka u Hrvatskoj.
SOKOL MARIĆ najbolja zaštitarska tvrtka u Hrvatskoj.
Razbojnik pištoljem opljačkao banku, policija traga za njim
Nepoznati naoružani razbojnik upao je oko 18.20 sati u poslovnicu Raiffeisen banke u zagrebačkom Prečkom. Pištoljem je zaprijetio radnicima i zatražio novac. Pobjegao je s nepoznatom svotom. Srećom, nitko u pljački nije ozlijeđen. Očevid je u tijeku...
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
ponedjeljak, 7. ožujka 2011.
Zaštitarski sindikat poručuje: Po novom TGKU plaće su iste
Razočarani zaštitari tvrde, uz ostalo, da im je smanjena satnica, da je „skinut bruto“ i da su slijedom toga nekima, u konačnici, već smanjene plaće! U toj ljutnji neki ponekad i prijeđu granicu pa na račun sindikata upućuju pogrdne i uvredljive riječi. Za komentar smo se stoga obratili jednom od čelnika najvećeg zaštitarskog sindikata Miomiru Jačimoviću, dopredsjedniku Republičkog sindikata radnika Hrvatske iz redova RSRH-Zaštite.
„Unatoč pritiscima poslodavaca da se ide sa znatno nižim cijenama i satnicama, mi nismo htjeli pristati na te drastične zahtjeve za rezovima od čak 50 posto na naknade za božićnice i uskrsnice, nego smo plaće i osnovice uspjeli zadržati na istoj razini! Odgovorno tvrdim da se Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost koji je potpisan 25. siječnja, od starog Granskog kolektivnog ugovora iz 2008. godine razlikuje tek u jednom jedinom dijelu.
Riječ je samo i jedino o smanjivanju dodataka na plaću: tako su dodaci za prekovremeni rad s prijašnjih 15 posto po satu smanjeni na 10 posto, dodaci za rad blagdanom također s 15 na 10 posto, dodaci za noćni rad smanjeni su s 10 na 5 posto, dok su dodaci za rad nedjeljom ostali na razini od 5 posto. Nikakvih drugih promjena u novom TGKU-u nema“, poručio nam je Jačimović osvrnuvši se na nezadovoljne komentare brojnih zaštitara.
Štoviše, za čuvarske su poslove satnice u novom GKU-u čak neznatno i povećane - s 15,80 na 16,20! Sve ostale satnice iste su kao i u starom GKU-u iz 2008. godine.
Pitali smo ga i ono što se pitaju i brojni zaštitari – zašto je uopće morao biti potpisan novi TGKU? Razlog je, tvrdi Jačimović, vrlo jednostavan, tu nema nikakvih tajni. Granski kolektivni ugovor iz 2008. godine bio je, naime, potpisan na dvije godine što znači da je ove godine istekao.
„Trebate znati da je njegovim istekom automatski prestala i njegova proširena primjena za 200 ostalih poslodavaca, dakle za svih onih dvjestotinjak zaštitarskih tvrtki koje nisu među ovih 7-8 potpisnica GKU-a, iz skupine okupljene oko Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Sindikat je stoga podnio novi prijedlog za proširenje GKU-a na sve zaštitarske tvrtke, kako se ne bi izgubio kontinuitet i kako u tih oko 200 tvrtki ne bi pale satnice.
U novi TGKU inkorporirana je i ona novina koja se tiče omogućavanja noćnog rada u trajanju od najviše 12 sati, zbog čega je nedavno, krajem prošle godine, mijenjan i dopunjavan Zakon o privatnoj zaštiti. U pozadini izmjena nalazio se zahtjev poslodavaca i sindikata koji su zastupali zaposlene osobe na poslovima privatne zaštite tražeći da im se omogući rad kao i dotad, u razdobljima „12-24, 12-48 sati, u noćnim smjenama. Tim je zahtjevima tada udovoljeno zbog specifičnosti posla koji obavljaju (neprekidno čuvanje pojedinih objekata) i s obzirom na činjenicu da je struktura zaposlenika uglavnom iz rubnih dijelova gradova (veća udaljenost, dolazak/odlazak na posao, autobusom, vlakom, automobilom, nepostojanje prijevoznih linija u noćnim satima i sl.) kao i zbog malih primanja (plaće od 2500 do 3000 kn). Zakonodavac je prihvatio stajalište da bi obavljanje poslova privatne zaštite u smjenama od 8 sati dodatno pogoršalo njihov materijalni status te bi se znatno umanjila njihova primanja, a time i egzistencija njihovih obitelji“.
Podsjetimo još jednom, novi su Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost 25 siječnja u Zagrebu potpisali HUP - Udruga zaštitarske djelatnosti, Republički sindikat radnika Hrvatske, Samostalni sindikat Hrvatske, Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara te Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima.
„Unatoč pritiscima poslodavaca da se ide sa znatno nižim cijenama i satnicama, mi nismo htjeli pristati na te drastične zahtjeve za rezovima od čak 50 posto na naknade za božićnice i uskrsnice, nego smo plaće i osnovice uspjeli zadržati na istoj razini! Odgovorno tvrdim da se Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost koji je potpisan 25. siječnja, od starog Granskog kolektivnog ugovora iz 2008. godine razlikuje tek u jednom jedinom dijelu.
Riječ je samo i jedino o smanjivanju dodataka na plaću: tako su dodaci za prekovremeni rad s prijašnjih 15 posto po satu smanjeni na 10 posto, dodaci za rad blagdanom također s 15 na 10 posto, dodaci za noćni rad smanjeni su s 10 na 5 posto, dok su dodaci za rad nedjeljom ostali na razini od 5 posto. Nikakvih drugih promjena u novom TGKU-u nema“, poručio nam je Jačimović osvrnuvši se na nezadovoljne komentare brojnih zaštitara.
Štoviše, za čuvarske su poslove satnice u novom GKU-u čak neznatno i povećane - s 15,80 na 16,20! Sve ostale satnice iste su kao i u starom GKU-u iz 2008. godine.
Pitali smo ga i ono što se pitaju i brojni zaštitari – zašto je uopće morao biti potpisan novi TGKU? Razlog je, tvrdi Jačimović, vrlo jednostavan, tu nema nikakvih tajni. Granski kolektivni ugovor iz 2008. godine bio je, naime, potpisan na dvije godine što znači da je ove godine istekao.
„Trebate znati da je njegovim istekom automatski prestala i njegova proširena primjena za 200 ostalih poslodavaca, dakle za svih onih dvjestotinjak zaštitarskih tvrtki koje nisu među ovih 7-8 potpisnica GKU-a, iz skupine okupljene oko Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Sindikat je stoga podnio novi prijedlog za proširenje GKU-a na sve zaštitarske tvrtke, kako se ne bi izgubio kontinuitet i kako u tih oko 200 tvrtki ne bi pale satnice.
U novi TGKU inkorporirana je i ona novina koja se tiče omogućavanja noćnog rada u trajanju od najviše 12 sati, zbog čega je nedavno, krajem prošle godine, mijenjan i dopunjavan Zakon o privatnoj zaštiti. U pozadini izmjena nalazio se zahtjev poslodavaca i sindikata koji su zastupali zaposlene osobe na poslovima privatne zaštite tražeći da im se omogući rad kao i dotad, u razdobljima „12-24, 12-48 sati, u noćnim smjenama. Tim je zahtjevima tada udovoljeno zbog specifičnosti posla koji obavljaju (neprekidno čuvanje pojedinih objekata) i s obzirom na činjenicu da je struktura zaposlenika uglavnom iz rubnih dijelova gradova (veća udaljenost, dolazak/odlazak na posao, autobusom, vlakom, automobilom, nepostojanje prijevoznih linija u noćnim satima i sl.) kao i zbog malih primanja (plaće od 2500 do 3000 kn). Zakonodavac je prihvatio stajalište da bi obavljanje poslova privatne zaštite u smjenama od 8 sati dodatno pogoršalo njihov materijalni status te bi se znatno umanjila njihova primanja, a time i egzistencija njihovih obitelji“.
Podsjetimo još jednom, novi su Temeljni granski kolektivni ugovor za zaštitarsku djelatnost 25 siječnja u Zagrebu potpisali HUP - Udruga zaštitarske djelatnosti, Republički sindikat radnika Hrvatske, Samostalni sindikat Hrvatske, Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara te Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima.
Novi standard na tržištu videonadzora - HDcctv
Standard HDcctv predstavljen je početkom 2010. godine, a jednak je za cijelu industriju koja se okuplja unutar tzv. Alijanse HDcctv. Sustav predviđa kamere razlučivosti: 720p (1280x720) i 1080p (1920x1080), odnosno između 0.92 i 2.1 megapiksela.
Prednost je ove nove tehnologije u tome što se standardno i već postojeće ožičenje ne mijenja, a promjenom prijamnika i kamere omogućava se gotovo pet puta veća razlučivost od postojećih analognih sustava.
Sustav HDcctv nema probleme zrnate i mutne slike koja se često povezuje s konvencionalnim analognim sustavima. Novi standard također nema ni problem latencije prisutne kod IP sustava. Latencija se pritom definira kao vrijeme potrebno da se slika snimljena kamerom predoči osobi koja se nalazi ispred nadzornog monitora.
Svaka kamera ima određen stupanj latencije jer slika mora putovati od jedne lokacije do druge. Latencija je mnogo veća kod IP sustava, no to je zato što njezin signal mora biti enkodiran na izvoru i tek tada putuje kroz mrežu do dekodera kako bi slika bila prezentirana korisniku.
Budući da analogni signali putuju izravno od točke do točke, odnosno od kamere do monitora, oni nemaju dodatnu latenciju uzrokovanu mrežnim preusmjeravanjem te procesima enkodiranja i dekodiranja...
Cijeli tekst o HDcctv možete pročitati samo u tiskanom izdanju časopisa Zaštita
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA zastita.info
Prednost je ove nove tehnologije u tome što se standardno i već postojeće ožičenje ne mijenja, a promjenom prijamnika i kamere omogućava se gotovo pet puta veća razlučivost od postojećih analognih sustava.
Sustav HDcctv nema probleme zrnate i mutne slike koja se često povezuje s konvencionalnim analognim sustavima. Novi standard također nema ni problem latencije prisutne kod IP sustava. Latencija se pritom definira kao vrijeme potrebno da se slika snimljena kamerom predoči osobi koja se nalazi ispred nadzornog monitora.
Svaka kamera ima određen stupanj latencije jer slika mora putovati od jedne lokacije do druge. Latencija je mnogo veća kod IP sustava, no to je zato što njezin signal mora biti enkodiran na izvoru i tek tada putuje kroz mrežu do dekodera kako bi slika bila prezentirana korisniku.
Budući da analogni signali putuju izravno od točke do točke, odnosno od kamere do monitora, oni nemaju dodatnu latenciju uzrokovanu mrežnim preusmjeravanjem te procesima enkodiranja i dekodiranja...
Cijeli tekst o HDcctv možete pročitati samo u tiskanom izdanju časopisa Zaštita
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA zastita.info
7. ožujka, časopis Zaštita organizira Okrugli stol "Položaj zaštitarstva u RH"
Nastojeći potaknuti sve zainteresirane pojedince, tvrtke i institucije da otvoreno porazgovaraju o aktualnom trenutku hrvatskog zaštitarstva i položaju te struke unutar društva, časopis Zaštita idući tjedan - uoči Konferencije "Sigurnost gradova" priređuje okrugli stol o položaju zaštitarstva u RH.
Među sudionicima se očekuju predstavnici svih većih zaštitarskih tvrtki, predstavnici MUP-a, Hrvatskog ceha zaštitara, ali i pojedinci zaštitari koje zanima smjer i daljnji razvoj ove plemenite profesije.
Potvrđeni su sljedeći govornici i sudionici:
- Nikola Turkalj (MUP)
- Bojan Bosek (MUP)
- Zlatko Marić (Sokol Marić)
- Ante Perčin (Sokol Marić)
- prof. dr. Zvonko Orehovec
Moderatorica skupa bit će Ankica Vrbanc (V Grupa Zaštita). Dolazak su dosad već potvrdili brojni direktori i visoki predstavnici mnogih zaštitarskih tvrtki iz cijele Hrvatske.
Pozivamo sve zainteresirane za ovu važnu temu da nam se pridruže na Okruglom stolu, u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem Gradu, s početkom u 10.30 sati. Zaštitarstvo zaslužuje našu punu pozornost i punu dvoranu.
Među sudionicima se očekuju predstavnici svih većih zaštitarskih tvrtki, predstavnici MUP-a, Hrvatskog ceha zaštitara, ali i pojedinci zaštitari koje zanima smjer i daljnji razvoj ove plemenite profesije.
Potvrđeni su sljedeći govornici i sudionici:
- Nikola Turkalj (MUP)
- Bojan Bosek (MUP)
- Zlatko Marić (Sokol Marić)
- Ante Perčin (Sokol Marić)
- prof. dr. Zvonko Orehovec
Moderatorica skupa bit će Ankica Vrbanc (V Grupa Zaštita). Dolazak su dosad već potvrdili brojni direktori i visoki predstavnici mnogih zaštitarskih tvrtki iz cijele Hrvatske.
Pozivamo sve zainteresirane za ovu važnu temu da nam se pridruže na Okruglom stolu, u Staroj gradskoj vijećnici na Gornjem Gradu, s početkom u 10.30 sati. Zaštitarstvo zaslužuje našu punu pozornost i punu dvoranu.
GLOCK
Kalibar
9x19 mm
Okidanje
Safe Action
Dužina (ukupno)
6.85 in. (174 mm)
Visina sa spremnikom
5.00 in. (127 mm)
Širina
1.18 in. (30 mm)
Dužina cijevi
4.02 in. (102 mm)
Dužina ciljničke linije
5.98 in. (152 mm)
Težina bez spremnika
20.99 oz. (595 g)
Težina praznog spremnika
2.46 oz. (70 g)
Težina punog spremnika
~8.99 oz. (~255 g)
Kapacitet spremnika
15 metaka
Težina okidanja
~5.5 lbs. (~2.5 kg)
Hod otponca
0.5 in. (12.5 mm)
Broj sustava sigurnosti
3
Pištolji GLOCK su od svoje pojave na tržištu među ljubiteljima oružja - amaterima, ali i među stručnjacima izazivali suprotne reakcije o svojim kvalitetama. Jedni su odmah uočili napredne mogućnosti koje GLOCK pištolji imaju u odnosu na konkurenciju.
Drugi su, opterećeni tradicionalnim shvaćanjem pištolja (konstrukcija i korišteni materijali), ustvari samo nedovoljno educirana skupina koja nikako ne može prihvatiti GLOCK pištolje kao nešto revolucionarno i avangardno. Upravo je ta druga skupina korisnika u opasnosti da sve vrline GLOCK pištolja brzo pretvori u mane upravo zbog svoje neupućenosti. Jedna od svakako najvećih vrlina GLOCK pištolja je njegov danas već poznati "SAFE ACTION" sustav okidanja koji ne spada ni u jedan do sada rašireni sustav.
Naravno da će se uvijek naći neki "kritičar" koji će nastojati osporiti sve vrijednosti GLOCK pištolja (sigurnost, korišteni materijali, i sl.), međutim stotine tisuća prodanih pištolja širom svijeta najbolji su odgovor svima koji sumnjaju u vrijednost ovoga zaista revolucionarnoga i pouzdanog pištolja.
Izvor: GLOCK ONLINE Glock
nedjelja, 6. ožujka 2011.
"Ja iskreno mislim da smo dovoljno placeni s obzirom da to nije neki posao koji zahtjeva veliki mozak"
Ovo je komentar kolege. Ne nije mi to kolega, to je netko ko je previše ljen da bi nešto mogao radit, pa kud će nego u zaštitare, nas i tako manjka pa tvrtke zapošljavaju sve koji pošalju zamolbu, bez obzira na njihovu sposobnost i kvalitetu.
Svakodnevno si odgovoran za tuđe živote, svakodnevno imaš nekoliko situacija da moraš spriječit incidente, svaku odluku moraš donositi sam i tu u sekundi bez razmišljanja, svakodnevno moraš procjenivat situaciju što je prijetnja, a što nije, svakodnevno se ophodiš sa stotinu ljudi. Za to ti nije potreban mozak?
Kako če taj koji je ovako komentirao, procjenit tko ili što mu predstavlja prijetnju, kako če taj procjenit ugroženost ljudi i imovine koje štiti, kako če taj donijeti odluku kako kad postupati, kako če taj spriječit incident, on ga neče spriječt več će ga izazvati.
Taj gospodin nema pojma što je zaštitarski posao, nema pojma što je posao zaštitara, a ja se samo nadam da taj gospodin negdje čuva nekakvu livadu. Taj gospodin i ostali takvi nek se ljepo pokupe i odu radit kao pastiri.
Posao zaštitara nije ono što netko sastrane vidi, stajanje negdje u banci i gledanje uokolo. Posao tog zaštitara je uočit svaku potencijalnu prijetnju, i na vrijeme ju otklonit. Zaštitar mora znati procjenit ugroženost osoba i imovine koje štiti, ja osobno kad sam došao na objekat kojeg sad štitim, stavio sam na papir sve o objektu, kako se ponašaju zaposlenici, kakav je sustav tehničke zaštite, razgovarao sam sa zaposlenicima koliko su oni educirani sa sigurnosnog aspekta, utvrdio gdje su ulazi i koliko ih je, kada se ulazi otvaraju i zatvaraju, tko otvara i zatvara.
Na taj način sam uvidio da se vrata otvaraju bez nekog reda, da su i glavni i sporedni ulazi otvoreni istovremeno, da zaposlenici ulaze u objekat sami, da je videonadzor prilično loše postavljen, da zopslenici nemaju nikakvu edukaciju što se tiče sigurnosti, nikakva suradnja između zaštitara i odgovorne osobe na objektu nije uspostavljena, ka ni suradnja s policijom.
U tri godine koliko sam na tom objektu, otklonio sam sve propuste. Uspostavio sam kvalitetnu suradnju sa odgovornom osobom na objektu, uspostavio sam suradnju s policijom, kad je potrebno kontaktiram ih i pojačaju ophodnje, uveli su i redovne observacije, češče dolaze na objekat. Zaposlenicima sam sastavio proceduru postupanja u slučaju razbojstva, uputio ih kako se ponašati u incidentnim situacijama. Objasnio sam im koji su rizici kad se ne pridržavaju propisanog reda zatvaranja, više se ne događa da su svi ulazi otključani istovremeno. Incidenti su bili dosta česti, galama, vrijeđanje su bili normalna pojava, a u zadnjih godinu i pol nije bilo ni jednog incidenta.
To je posao zaštitara i vjerujte za to treba imat mozga. Da su ga imali gospoda koji su na objektu radili prije mene, nebi bilo problema, a kolega koji je na tom objektu poginuo tijekom razbojstva, danas bi bio živo.
Zaštitarima samo mozak može spasiti život, a ne pancirka ili oružje.
Svakodnevno si odgovoran za tuđe živote, svakodnevno imaš nekoliko situacija da moraš spriječit incidente, svaku odluku moraš donositi sam i tu u sekundi bez razmišljanja, svakodnevno moraš procjenivat situaciju što je prijetnja, a što nije, svakodnevno se ophodiš sa stotinu ljudi. Za to ti nije potreban mozak?
Kako če taj koji je ovako komentirao, procjenit tko ili što mu predstavlja prijetnju, kako če taj procjenit ugroženost ljudi i imovine koje štiti, kako če taj donijeti odluku kako kad postupati, kako če taj spriječit incident, on ga neče spriječt več će ga izazvati.
Taj gospodin nema pojma što je zaštitarski posao, nema pojma što je posao zaštitara, a ja se samo nadam da taj gospodin negdje čuva nekakvu livadu. Taj gospodin i ostali takvi nek se ljepo pokupe i odu radit kao pastiri.
Posao zaštitara nije ono što netko sastrane vidi, stajanje negdje u banci i gledanje uokolo. Posao tog zaštitara je uočit svaku potencijalnu prijetnju, i na vrijeme ju otklonit. Zaštitar mora znati procjenit ugroženost osoba i imovine koje štiti, ja osobno kad sam došao na objekat kojeg sad štitim, stavio sam na papir sve o objektu, kako se ponašaju zaposlenici, kakav je sustav tehničke zaštite, razgovarao sam sa zaposlenicima koliko su oni educirani sa sigurnosnog aspekta, utvrdio gdje su ulazi i koliko ih je, kada se ulazi otvaraju i zatvaraju, tko otvara i zatvara.
Na taj način sam uvidio da se vrata otvaraju bez nekog reda, da su i glavni i sporedni ulazi otvoreni istovremeno, da zaposlenici ulaze u objekat sami, da je videonadzor prilično loše postavljen, da zopslenici nemaju nikakvu edukaciju što se tiče sigurnosti, nikakva suradnja između zaštitara i odgovorne osobe na objektu nije uspostavljena, ka ni suradnja s policijom.
U tri godine koliko sam na tom objektu, otklonio sam sve propuste. Uspostavio sam kvalitetnu suradnju sa odgovornom osobom na objektu, uspostavio sam suradnju s policijom, kad je potrebno kontaktiram ih i pojačaju ophodnje, uveli su i redovne observacije, češče dolaze na objekat. Zaposlenicima sam sastavio proceduru postupanja u slučaju razbojstva, uputio ih kako se ponašati u incidentnim situacijama. Objasnio sam im koji su rizici kad se ne pridržavaju propisanog reda zatvaranja, više se ne događa da su svi ulazi otključani istovremeno. Incidenti su bili dosta česti, galama, vrijeđanje su bili normalna pojava, a u zadnjih godinu i pol nije bilo ni jednog incidenta.
To je posao zaštitara i vjerujte za to treba imat mozga. Da su ga imali gospoda koji su na objektu radili prije mene, nebi bilo problema, a kolega koji je na tom objektu poginuo tijekom razbojstva, danas bi bio živo.
Zaštitarima samo mozak može spasiti život, a ne pancirka ili oružje.
Brodarima "zeleno svjetlo" za naoružane privatne zaštitare
Međunarodna komora brodara (ICS - International Chamber of Shipping) ovih je dana ipak promijenila svoje stajalište o naoružanim zaštitarima koji bi trebali trgovačke brodove od piratskih napada. Na sastanku Izvršnog odbora ICS-a održanom u Londonu, koji okuplja nacionalne brodarske organizacije iz preko 30 zemalja svijeta, zaključeno je da ICS nužno mora razjasniti svoje mišljenje o angažiranju naoružanih privatnih zaštitara.
Članice ICS-a također su ocijenile kako je od vitalne važnosti da vojska onemogući pirate da nove napade u Indijskom oceanu izvode s prethodno otetih trgovačkih brodova.
„ICS se morao suočiti s realnošću te stoga smatramo da je odluka o angažiranju naoružanih zaštitara, bilo privatnih bilo vojnih, u rukama svakog pojedinog brodara koji pri odlučivanju u obzir mora uzeti sve rizike, no da odluku prethodno moraju odobriti zemlja pod čijom zastavom brod plovi kao i osiguratelji. Naše je većinsko mišljenje da u normalnim okolnostima plovidbe naoružani privatni zaštitari nisu preporučljivi, te da prednost treba dati vojnom osoblju. Međutim, u svjetlu aktualne krize u Indijskom oceanu – gdje je oko 700 pomoraca trenutno pod kontrolom otmičara, a jedan je čak i pogubljen – brodari moraju u obzir uzeti sve moguće opcije kako bi odbili napade te obranili posadu i ljudstvo“, objasnio je direktor ICS-a Grk Spyros M Polemis.
U ICS-u stoga razumiju odluku mnogih brodarskih kompanija da umjesto potpunog zaobilaženja Indijskog oceana što bi imalo golem štetni utjecaj na globalnu trgovinu, odaberu naoružavanje – bilo u obliku nazočnosti naoružanih zaštitara bilo u obliku naoružanih vojnih brodova u pratnji.
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA www.zastitari.com
Članice ICS-a također su ocijenile kako je od vitalne važnosti da vojska onemogući pirate da nove napade u Indijskom oceanu izvode s prethodno otetih trgovačkih brodova.
„ICS se morao suočiti s realnošću te stoga smatramo da je odluka o angažiranju naoružanih zaštitara, bilo privatnih bilo vojnih, u rukama svakog pojedinog brodara koji pri odlučivanju u obzir mora uzeti sve rizike, no da odluku prethodno moraju odobriti zemlja pod čijom zastavom brod plovi kao i osiguratelji. Naše je većinsko mišljenje da u normalnim okolnostima plovidbe naoružani privatni zaštitari nisu preporučljivi, te da prednost treba dati vojnom osoblju. Međutim, u svjetlu aktualne krize u Indijskom oceanu – gdje je oko 700 pomoraca trenutno pod kontrolom otmičara, a jedan je čak i pogubljen – brodari moraju u obzir uzeti sve moguće opcije kako bi odbili napade te obranili posadu i ljudstvo“, objasnio je direktor ICS-a Grk Spyros M Polemis.
U ICS-u stoga razumiju odluku mnogih brodarskih kompanija da umjesto potpunog zaobilaženja Indijskog oceana što bi imalo golem štetni utjecaj na globalnu trgovinu, odaberu naoružavanje – bilo u obliku nazočnosti naoružanih zaštitara bilo u obliku naoružanih vojnih brodova u pratnji.
Izvor: ČASOPIS ZAŠTITA www.zastitari.com
petak, 4. ožujka 2011.
Koliko su zaštitari osposobljeni u rukovanju vatrenim oružjem?
Časopis Zaštita dotakao se teme koliko su zaštitari vješti strijelci. Ja ću se ove teme dotači malo šire. Naime kad je riječ o rukovanju vatrenim oružjem nije u pitanju samo vještina gađanja.
Prvi problem kod rukovanja vatrenim oružjem je poznavanje, odnosno nepoznavanje oružja, a to je največi problem zaštitarima, jer večina njih se s oružjem prvi puta sreče tek na obuci za zaštitara. Sama satnica od 15 sati rukovanja vatrenim oružjem nije ni izbliza dovoljna da se upozna s oružjem, a kamoli da se nauči rukovati oružjem.
Drugi problem je taj što zaštitari u velikoj večini slučajeva ne odrade ni najosnovnije stvari kad zadužuju oružje, kao što je provjera oružja. Neki su jednostavno ljeni za to, a neki na našu sramotu neznaju ni spremnik izvadit iz oružja, ili zatvoriti zatvarač kad ostane u stražnjem položaju. Tad ne razmišljaju na moguče posljedice kao što su: mogučnost da je metak u cijevi i da zbog toga nastrijele sebe ili druge, ili da u spremniku nema streljiva...
Treči problem je taj što se zaštitari ne obučavaju brzom potezanju oružja, manipuliranju oružjem, gađanju pokretnih meta ili gađanju iz pokreta, te gađanja u stresnim situacijama kada se simulira buku da se odvrati pažnja...
Četvrti problem je ono što je spomenuto u časopisu zaštita, zaštitari su loši strijelci. Zašto? Zbog nedostatka obuke, nepoznavanja oružja, nedovoljnog broja gađanja. Jednom godišnje ispaliti osam metaka ni u kom slučaju nije dovoljno da bi se mogla postiči zadovoljavajuča razina uvježbanosti.
Da sve svedem na najjednostavnije, jako velika večina zaštitara nezna zauzeti ni stav za gađanje, kako če onda nešto pogoditi.
Više vježbe, više edukacije, više kontrole, više gađanja, tek tada će se postiči zadovoljavajuči rezultati.
Mislim da nitko neželi da umjesto razbojnika strada blagajnica ili nečije djete, a jednom će se to dogodit, a onda će bit jako kasno tražit propuste koji su i sada itekako očiti.
Prvi problem kod rukovanja vatrenim oružjem je poznavanje, odnosno nepoznavanje oružja, a to je največi problem zaštitarima, jer večina njih se s oružjem prvi puta sreče tek na obuci za zaštitara. Sama satnica od 15 sati rukovanja vatrenim oružjem nije ni izbliza dovoljna da se upozna s oružjem, a kamoli da se nauči rukovati oružjem.
Drugi problem je taj što zaštitari u velikoj večini slučajeva ne odrade ni najosnovnije stvari kad zadužuju oružje, kao što je provjera oružja. Neki su jednostavno ljeni za to, a neki na našu sramotu neznaju ni spremnik izvadit iz oružja, ili zatvoriti zatvarač kad ostane u stražnjem položaju. Tad ne razmišljaju na moguče posljedice kao što su: mogučnost da je metak u cijevi i da zbog toga nastrijele sebe ili druge, ili da u spremniku nema streljiva...
Treči problem je taj što se zaštitari ne obučavaju brzom potezanju oružja, manipuliranju oružjem, gađanju pokretnih meta ili gađanju iz pokreta, te gađanja u stresnim situacijama kada se simulira buku da se odvrati pažnja...
Četvrti problem je ono što je spomenuto u časopisu zaštita, zaštitari su loši strijelci. Zašto? Zbog nedostatka obuke, nepoznavanja oružja, nedovoljnog broja gađanja. Jednom godišnje ispaliti osam metaka ni u kom slučaju nije dovoljno da bi se mogla postiči zadovoljavajuča razina uvježbanosti.
Da sve svedem na najjednostavnije, jako velika večina zaštitara nezna zauzeti ni stav za gađanje, kako če onda nešto pogoditi.
Više vježbe, više edukacije, više kontrole, više gađanja, tek tada će se postiči zadovoljavajuči rezultati.
Mislim da nitko neželi da umjesto razbojnika strada blagajnica ili nečije djete, a jednom će se to dogodit, a onda će bit jako kasno tražit propuste koji su i sada itekako očiti.
Navijač (21) koji je oslijepio policajca dobio četiri godine
Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno je na četiri godine zatvora osudio Nikicu Marovića (21). On je 1. svibnja 2010. tijekom utakmice Dinamo-Hajduk na sjevernoj tribini maksimirskog stadiona bacio topovski udar prema interventnim policajcima. Tad je teško ozlijedio varaždinskog policajca Kristijana Troktera (34), koji je ostao slijep na lijevo oko. Marovića su osudili na maloljetnički zatvor s obzirom da je lani imao 20 godina i bio je mlađi punoljetnik.
- Marović je priznao da je bacao dijelove stolica na interventne policajce te bengalku. Sporno je bilo je li baš on bacio topovski udar koji je teško ozlijedio Troktera. No, pregledom snimaka te njihovim vještačenjem kao i svjedočenjem napadnutih policajaca sud je nedvojbeno utvrdio da je Marović bacio topovski udar što je vidljivo iz dva različita kuta - kazala je sutkinja Sanja Mazalin. Dodala je kako je sud bio zgrožen snimkama divljanja navijača i ponašanjem okrivljenoga. Sud je utvrdio kako je Marovićeva obrana da je policajce napadao revoltiran time što su oni napali njegova prijatelja lažna jer je njegov prijatelj to demantirao.
- Imali smo prilike čuti kako ga roditelji opisuju kao mladog i talentiranog glumca, glazbenika koji svira klarinet i mirnu osobu, no mi smo vidjeli i njegovo drugo lice. Nasilnog i drskog grubijana kojem autoritet policajca ne predstavlja ništa. No kada bi netko iz publike, primjerice, na njega u kazalištu bacio stolicu vjerojatno bi pozvao policiju da ga zaštiti- rekla je sutkinja. Maroviću na Općinskom sudu u Zlataru sude zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a prekršajno je kažnjen prijed dvije godine jer je posjedovao bengalku na utakmici Inter-Hajduk te je više puta prekršajno prijavljivan.
- Policajac Trokter došao je osiguravati utakmicu, a vratio se kući teško ozlijeđen i vjerojatno više nikad neće raditi kao policajac. Okrivljeni nije mario niti što su očevi panično s kćerkama u rukama napuštali stadion. Divljaštvo i vandalizam te brutalno nasilje postalo je sveprisutno. Postalo je normalno napadati policiju. Treba svima ukazati, i navijačima i drugima, da će napadači na policiju biti strogo kažnjeni- zaključila je sutkinja ističući kako presuda ispunjava i funkcije generalne prevencije. Marović ostaje u pritvoru gdje je od 6. svibnja 2010. kako ne bi mogao ponovit nedjelo te zbog osobito teških okolnosti nedjela. Njegov odvjetnik Nenad Škare najavio je žalbu jer drži da je dvojben nalaz trodimenzionalnog vještačenja snimaka.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
- Marović je priznao da je bacao dijelove stolica na interventne policajce te bengalku. Sporno je bilo je li baš on bacio topovski udar koji je teško ozlijedio Troktera. No, pregledom snimaka te njihovim vještačenjem kao i svjedočenjem napadnutih policajaca sud je nedvojbeno utvrdio da je Marović bacio topovski udar što je vidljivo iz dva različita kuta - kazala je sutkinja Sanja Mazalin. Dodala je kako je sud bio zgrožen snimkama divljanja navijača i ponašanjem okrivljenoga. Sud je utvrdio kako je Marovićeva obrana da je policajce napadao revoltiran time što su oni napali njegova prijatelja lažna jer je njegov prijatelj to demantirao.
- Imali smo prilike čuti kako ga roditelji opisuju kao mladog i talentiranog glumca, glazbenika koji svira klarinet i mirnu osobu, no mi smo vidjeli i njegovo drugo lice. Nasilnog i drskog grubijana kojem autoritet policajca ne predstavlja ništa. No kada bi netko iz publike, primjerice, na njega u kazalištu bacio stolicu vjerojatno bi pozvao policiju da ga zaštiti- rekla je sutkinja. Maroviću na Općinskom sudu u Zlataru sude zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda, a prekršajno je kažnjen prijed dvije godine jer je posjedovao bengalku na utakmici Inter-Hajduk te je više puta prekršajno prijavljivan.
- Policajac Trokter došao je osiguravati utakmicu, a vratio se kući teško ozlijeđen i vjerojatno više nikad neće raditi kao policajac. Okrivljeni nije mario niti što su očevi panično s kćerkama u rukama napuštali stadion. Divljaštvo i vandalizam te brutalno nasilje postalo je sveprisutno. Postalo je normalno napadati policiju. Treba svima ukazati, i navijačima i drugima, da će napadači na policiju biti strogo kažnjeni- zaključila je sutkinja ističući kako presuda ispunjava i funkcije generalne prevencije. Marović ostaje u pritvoru gdje je od 6. svibnja 2010. kako ne bi mogao ponovit nedjelo te zbog osobito teških okolnosti nedjela. Njegov odvjetnik Nenad Škare najavio je žalbu jer drži da je dvojben nalaz trodimenzionalnog vještačenja snimaka.
Izvor: 24SATA www.24sata.hr
KROKO zaštitni prsluk
KROKO M160A
za prikriveno nošenje
Osnovna namjena: za zaštitu VIP osoba, vladinih dužnosnika, privatnih istražitelja, vojnih i policijskih djelatnika te ostalih osoba u operacijama u kojima nije poželjno primjetiti zaštitu
KARAKTERISTIKE
vrlo lagan i udoban za nošenje
nošenje ispod gornje odjeće - osigurana prikrivenost
istovremena zaštita prsa, leđa i bočne strane tijela.
omogućava korištenje zaštitnih ploča u cilju povećanja razine balističke zaštite
mogućnost prilagodbe tijelu korisnika po visini i obujmu
podstava od mrežice radi poboljšanje ventilacije
izolacija od Thermotex® materijala radi poboljšane regulacije temperature
mogućnost izmjene balističkih umetaka
težina:
RAZINE ZAŠTITE
osnovna zaštita: II-A, II i III-A
zaštita razine III: postiže se uporabom zaštitnih polietilenskih ploča.
zaštita razine IV: postiže se uporabom zaštitnih keramičkih ploča.
ZAŠTITA PREMA STANDARDU:
NIJ 0101.04
BOJE I MATERIJALI
Vanjski plašt: Cordura© 750 - 100% polyamid
Podstava: VeMe mrežica - 100% polyester
Izolacija: Termotex - 100% netkani polyester
Balistički ulošci: 32 ply Twaron© (CT 709wrt+ATFlex)
VELIČINE: 00 (univerzalna)
OZNAKA ZA NARUDŽBU: 03-160-00*-00** (*-oznaka veličine i **-oz
www.kroko.hr
četvrtak, 3. ožujka 2011.
tko vas čuva dok spavate? (who's watching when you sleep)
POSVEČENO PRIPADNICIMA HRVATSKE POLICIJE
DEDICATED TO MEMBERS OF CROATIAN POLICE
AUTOR: ROBISIERRA92
Pretplati se na:
Postovi (Atom)